Znamenitosti


Stazama Zrinskih i putovima Zagorke


Hotel Bunčić Vrbovec idealna je početna točka za istraživanje grada Vrbovca i njegove okolice.
Rado ćemo Vam pomoći da krenete u otkrivanje vrbovečkih tajni, znamenitosti i ljudi koji su obilježili ovaj kraj.

Nedaleko od hotela Bunčić Vrbovec, u središtu grada nekoliko je znamenitosti koje zaslužuju pozornost. Ovim je krajem kročio grof Petar Zrinski, rođeni Vrbovčanin, kao i njegov šogor Krsto Frankopan koji su mučki ubijeni u Bečkom Novom Mjestu. Prve osmijehe ovdje je podijelila i Marija Jurić Zagorka, spisateljica i prva novinarka u ovom dijelu Europe, rođena u obližnjem selu Negovcu. Možda i Vas nadahnemo za nešto veliko... Prvi pisani trag o gradu datira iz 1244. godine, riječ je o dokumentu kralja Bele IV. kojim potvrđuje da je kralj Koloman darovao Vrbovec županu Junku. Burnu povijest grada obilježili su prodori Turaka, razaranja i obnove, na mjestu vladara smjenjivale su se plemićke obitelji Zrinski i Patačić. 

Evo popisa znamenitosti koje svakako valja posjetiti:

Stari grad Vrbovec i kula Zrinski

U pismu kralja Ferdinanda I. hrvatskom banu Ivanu Karloviću 1528. prvi se put spominje nekadašnji Stari grad Vrbovec. Kaštel je podignut radi obrane od turske najezde, a uništen je u požaru tijekom podravske seljačke bune 1755. godine. Sačuvana je jedna kula, zvana kulom Petra Zrinskog. Kaštel je često mijenjao vlasnike, od obitelji Zrinski i Erdődy, Kaptola, grofa Adama Batthyanyja, do obitelji Patačić, koja je nakon požara na ruševinama jednog krila izgradila novi zidani dvorac. Patačićev omanji barokni dvorac očuvan je do danas.

Župna crkva sv. Vida, zaštitnika grada

U središtu Vrbovca, nedaleko od lokacije gdje je smješten Hotel Bunčić Vrbovec, nalazi se župna crkva sv. Vida koja se spominje još 1338. godine. Današnji postav crkve datira iz razdoblja nakon požara 1754. godine. Barokni oltar sv. Vida dijelom je sačuvan, a 1908. i obnovljen. Bečki slikar, litograf i restaurator Josef Ritter von Hempel, koji se nastanio u Vrbovcu 1859. godine, donio je iznimno vrijedne slike i rezbarene oltare tirolskih majstora koje je darovao crkvi, no dio je predan zagrebačkim muzejima u zamjenu za popravak crkve. U njoj su i danas veliko drveno raspelo, kalež iz 1722. godine i pacifikal iz 1725. godine. Veliko zvono u crkvi salio je 1803. godine zagrebački majstor Antun Schiffer, a varaždinski majstor Antun Papst prelio je 1883. malo zvono, saliveno 1663. godine za kapelu sv. Vida.

Mauzolej obitelji de Piennes

Monumentalno zdanje od crnog granita na groblju u Vrbovcu, sa svodom presvučenim zlatom, mauzolej je obitelji de Piennes. Riječ je o kulturnom spomeniku nulte kategorije koji su – prema narudžbi francuskog markiza Eugènea d'Halwina de Piennesa – gradili cijenjeni zagrebački arhitekti Viktor Kovačić, otac moderne hrvatske arhitekture, i Hugo Ehrlich. Francuski političar i diplomat, ljubitelj umjetnosti markiz de Piennes (1825. – 1911.) nastanio se u Vrbovcu oko 1870., nakon propasti Drugog francuskog carstva. U Vrbovcu je, među ostalim, sudjelovao u razvoju lokalne poljoprivrede i pokrenuo industrijsku proizvodnju sira. Veliki kolekcionar, de Piennes je bio i veliki donator. Strossmayerovoj galeriji likovnih umjetnosti u Zagrebu darovao je 1903. mnoge vrijedne slike, a redu Sestara milosrdnica dvorac Lovrečina grad.

Dvorac Lovrečina grad

Nedaleko od Vrbovca, uz cestu prema Križevcima, nalazi se i danas dobro očuvani dvorac Lovrečina grad. U 16. stoljeću vlasnik mu je bila hrvatska plemićka obitelj Gregorijanci, a današnji je izgled dobio krajem 19. stoljeća, kad je pregrađen u neobaroknom stilu. Na toj je lokaciji, sredinom prošloga stoljeća, snimljena i televizijska adaptacija jednog od ranih romana Augusta Šenoe, „Kanarinčeva ljubovca“. Družba sestara milosrdnica u dvorcu je imala osnovnu školu, a od 1925. do 1941. i Domaćinsku školu, „kako bi se djevojke uputile u domaćinske poslove“. Kasnije su u školi održavani i tečajevi za seoske domaćice koje su učile spremati jela toga kraja. Ne želeći ih prepustiti zaboravu, danas to radi i Hotel Bunčić Vrbovec.

Crkva sv. Lovre

Crkva sv. Lovre u selu Lovrečka Varoš spominje se još 1334. godine kao „kamena bazilika“, no stradala je u turskoj najezdi. Današnja crkva pripada kasnobaroknom stilu, sa naznakama klasicizma. Njena je posebnost propovjedaonica u obliku Jonine ribe s bršljanom iz 1780. godine, što je rijetkost u svjetskoj povijesti umjetnosti. Takvih je propovjedaonica samo nekoliko, u Češkoj i Njemačkoj, a pretpostavlja se da je rad nekog varaždinskog kipara.

Na drugu stranu do Dubrave

Krenete li od Vrbovca prema jugoistoku, nakon 12 kilometara stići ćete u naselje Dubrava. Bio je to, u srednjem vijeku, biskupski grad utvrđen zidinama s devet kula i velikim jarkom. Upravo je tu održan sabor 1527. godine na kojem je Ivan Zapolja izabran za hrvatskog kralja. Nažalost, u žestokim okršajima, sve su utvrde 1552. godine razorili Turci. U Dubravi vrijedi vidjeti kasnogotičku župnu crkvu sv. Margarete. Procjenjuje se da je sagrađena 1269. godine, ali su je u spomenutim razaranjima Turci spalili zajedno s mjestom. Vjerojatno je obnovljena između 1595. i 1606. godine, kao i samo mjesto.

Varoški lug

Promatranje ptica jedan je od najbrže rastućih hobija, a boravak u prirodi opuštajuća aktivnost koja nam pomaže da se lakše nosimo sa svakodnevicom. Sve se to može doživjeti u specijalnom zoološko-ornitološkom rezervatu Varoški lug, jugoistočno od Vrbovca, uz vodotok rijeke Glogovnice. Riječ je o prirodnoj cjelini šume hrasta lužnjaka i običnog graba u kojoj ima i zajednica drugog bilja, poput velike žutilovke, poljskog jasena, crne johe... Iznimno je bogat i raznolik i životinjski svijet: tamo obitavaju jeleni, srne, divlje svinje, vidre, jazavci..., od ptica crna roda, siva čaplja, žune, sjenice, a od grabljivica škanjci, jastrebovi, lunje, gavran te iznimno rijedak orao štekavac.
Organizirane grupe posjetitelja mogu uživati u prirodi i životinjama s visokih osmatračnica.

Uvjereni smo da ćete pronaći nešto po svome ukusu. Stoga, dobro došli u Vrbovec, rodni grad hrvatskog grofa i bana Petra Zrinskog i prve žene novinarke u ovom dijelu Europe Marije J. Zagorke.

Neka početna točka Vašeg putovanja kroz povijest bude Hotel Bunčić Vrbovec. Jer mi smo tu zbog Vas...

Izvori:

Turistička zajednica grada Vrbovca
(http://www.tz-vrbovec.hr/index.php/tz-vrbovec)
(http://www.tzzz.hr/mjesta/vrbovec/lovrecina-grad/)

Grad Vrbovec
(http://www.vrbovec.hr/podstranica.aspx?id=29)

Pučko otvoreno učilište Vrbovec
(http://www.pou-vrbovec.hr/)

Društvo hrvatsko francuskog prijateljstva
(http://www.alliance-francaise-rijeka.hr/)

Wikimanche
(http://www.wikimanche.fr/Eug%C3%A8ne_d'Halwin_de_Piennes)

Crkvena kulturna dobra
(www.glas-koncila.hr/docs/2004_1_zvona_plukavec.pdf)

Župa Vrbovec
(http://zupa-vrbovec.com/Fotogalerija/Zupna-crkva-Sv--Vida-Mucenika.aspx)

Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije
(http://www.priroda-zagrebacka.hr/)

http://hr.geoview.info/crkva_sv_lovro_lovrecka_varos,73893813p

Fotografije:Fotkalo-fotografski studio
                    Željko Gubijan, fotograf